Karijes (zubni kvar) je oboljenje tvrdih zubnih tkiva (gleđi, dentina i cementa) koje napreduje progresivno, sa površine u dubinu zuba i dovodi do njegovog razaranja. Zubni plak je osnovni uzrok karijesa, ali ne i jedini. On predstavlja zajednicu mikroorganizama i ostataka hrane. Neke od ovih bakterija razlažu-razgrađuju ugljene hidrate (šećere) iz hrane koju konzumiramo, i proizvode kiseline koje potom razaraju (demineralizuju) tvrda zubna tkiva (gleđ, dentin i cement). Na ovaj način se vremenom stvara vidljivi defekt-šupljina (kavitet) u zubu.
Gde se javlja karijes?
Karijes najčešće nastaje u udubljenjima – fisurama griznih površina zuba i na mestu kontakta dva susedna zuba. Ovo su mesta na kojima se zadržava hrana i odakle ju je teže ukloniti prilikom pranja zuba. Međutim, može se javiti na bilo kojoj površini zuba. Na glatkim površinama zuba se ređe javlja, kako zbog toga što su ove površine lakše dostupne četkici za zube, tako i zbog toga što pljuvačka spira zubni plak lakše sa glatke nego sa neravne površine. Karijes se češće javlja na zubima koji su nepravilno postavljeni jer je otežan pristup četkici za zube. Kod pacijenata sa fiksnim ortodontskim aparatom, takođe može doći lakše i brže do pojave karijesa usled otežanog čišćenja zuba. Ovde je ključna uloga ortodonta da ukaže na značaj redovnog i specifičnog načina pranja zuba u ovim uslovima.
Da li karijes boli?
Dok je karijes lokalizovan samo u spoljašnjem delu zuba-gleđi, pacijent nema tegobe u smislu bolova i osetljivosti. Napredovanjem u dentin, unutrašnji sloj zuba, pacijent oseća bol na hladno, toplo, slatko, koje traje koliko traje i izloženost ovim nadražajima. Ukoliko se ni u ovom momentu ne bi sanirao karijes, proces bi napredovao sve do zubnog živca – (zubne pulpe) i njegove upale, što se može rešiti jedino vađenjem živca i obradom i punjenjem kanala korena. Pored toga što ovaj poslednji scenario, znatno usložnjava samu terapiju, on je i poskupljuje. Osim toga, zub sa zdravim i očuvanim živcem i krvnim sudovima je kvalitativno bolji od zuba kome je živac izvađen. Dakle, i ovde važi staro pravilo da je „bolje sprečiti, nego lečiti“.
Kako nastaje karijes?
Kao što smo već rekli, zubni plak, odnosno mikroorganizmi su neminovni da bi nastao karijes. Međutim, spomenuli smo i šećere-ugljene hidrate iz hrane. Oni su drugi neophodni uslov za razvoj zubnog kvara. Iz tog razloga je važno smanjiti uzimanje hrane između obroka, naročito ugljenih hidrata, pogotovo ako nema uslova da se operu zubi nakon toga. Kao što je već pomenuto, bakterije „konzumiraju“ šećere, stvarajući kiseline koje potom smanjuju pH u ustima i dolazi do razaranja (demineralizacije) zuba. Za ovo je potrebno vreme, koje je i treći uslov bez koga nema razvitka karijesa. Karijes nastaje tokom dužem vremenskog perioda.
Mehaničko uklanjanje zubnog plaka je ključni uslov da se ovaj proces zaustavi na vreme. Ovo znači da je REDOVNO, PRAVILNO i DOVOLJNODUGO pranje zuba od izuzetnog značaja za sprečavanje karijesa. Kada kažemo redovno, mislimo na minimum dva puta dnevno (ujutru i uveče), a najbolje nakon svakog obroka. Kada kažemo dovoljno dugo misli se 2-3 minuta koliko je minimalno potrebno da se sve površine temeljno operu. Preporučljivo je da traje i duže od 2 minuta, odnosno onoliko koliko Vam treba da operete sve površine svih zuba. Međutim, bez obzira što je neophodno, ovo nije i dovoljno. Detaljnije o četkicama za zube i pravilnoj tehnici pranja zuba pročitajte na sledećem linku: https://drcupic.rs/decja-i-preventivna-stomatologija/cetkica-za-zube-kako-odabrati-pravu/
Da li se karijes može sprečiti?
Važno je da naglasimo da karijes nije neminovnost. Mere za sprečavanje karijesa možemo podeliti na dve grupe. U prvoj grupi su one koje pacijent sam sprovodi kod kuće, a druge su one koji se sprovode od strane stomatologa u ordinaciji. Samo udružene, ove mere Vam mogu pomoći da dočekate starost sa svojim, zdravim i lepim zubima.
U prvu grupu spada redovno i pravilno pranje zuba. Upotreba samo klasične četkice za zube nažalost neće adekvatno ukloniti zubni plak između zuba. U tu svrhu koristimo interdentalne četkice ili oralni irigator-tuš, aparat koji izbacuje vodu u mlazu, i na taj način efikasno uklanja dentalni plak između zuba. Takođe, preporučujemo i rastvore za ispiranje usta, koji povećavaju otpornost zuba na karijes, ali i uništavaju mikroorganizme.
Mere koje sprovodi stomatolog u ordinaciji su izuzetno značajne: zalivanje fisura na griznim površinama bočnih zuba i primena lakova na bazi fluorida. Više o ovim metodama, pročitajte na sledećem linku: https://drcupic.rs/decja-i-preventivna-stomatologija/preventivno-zalivanje-fisura-zuba/.
Kako otkriti karijes?
Veliko oštećenje zuba karijesom lako može uočiti i sam pacijent. Međutim, početni karijes može uočiti samo stomatolog i to sa posebnim dijagnostičkim sredstvima. Takođe, pacijent može osetiti kratkotrajan, oštar i probadajući bol na toplo, hladno, slatko… koji ga dovodi u ordinaciju. Nažalost, tada je karijes već uznapredovao. Zbog toga su redovne kontrole kod stomatologa od ključnog značaja za pravovremenu dijagnozu karijesa. Periodičnim kontrolama zuba, na svakih 6-8 meseci, dijagnostikovaćemo karijes u ranom stadijumu. Samim tim će i njegova sanacija biti, brža, lakša i jednostavnija, kao i finansijski povoljnija. Kliničkim pregledom Vaših zuba, i uz pomoć rendgen snimaka, kada je to potrebno, uočiće se svaka promena na zubima.
Pored ovih klasičnih metoda, naša ordinacija u svom radu već dugi niz godina koristi intraoralnu kameru visoke rezolucije. Ovaj savremeni uređaj sa kvalitetnim LED osvetljenjem, uveličava odgovarajući deo zuba, prikazuje ga na ekranu, te je pacijentu omogućen jasan uvid u stanje njegovih zuba. Kako kaže poslovica da „slika vredi hiljadu reči“, primenom intraoralne kamere je i olakšana komunikacija između stomatologa i pacijenta, jer pacijent može jasno videti u čemu je problem. Intraoralna kamera omogućuje nam pristup nepristupačnim delovima zuba, te je moguće uočiti sam početak razvoja karijesa i samim tim pravovremeno reagovati, u čemu je izuzetan značaj redovnih kontrola.
Da li se karijes može javiti na lečenom zubu?
Da. Karijes se može javiti i na zubu na kom je izvađen živac. Karijes je oboljenje tvrdnih zubnih tkiva ( gleđi, dentina i cementa ), te se može javiti bez obzira na to što je zubu izvađen živac. Isto tako, treba naglasiti da se karijes može javiti i na zubu koji je pod veštačkom krunciom-navlakom.
Zaključno o karijesu
Nikad nije dovoljno naglasiti koliko je važno održavanje oralne higijene. Pacijenti često dolaze u stomatološku ordinaciju sa željom da imaju „holivudski“ osmeh, dok se na njihovima zubima nalazi obilje zubnog plaka, karijesi, a desni su upaljene. Proteze, krunice, mostovi, fasete ili pak plombe, koliko god estetski i prirodno bile izrađene, nikada neće izgledati lepo u ustima koja nisu čista i puna su zubnog plaka. U ovim lošim okolnostima ni trajnost ovih nadoknada neće biti dugog veka. I ne samo to, doći će do ubrzanog propadanja zuba koji su nosioci ovih nadoknada, ali i bolesti desni i razvoja gingivitisa i parodontopatija.
Iako se tema zdravlja zuba provlači kroz ceo naš život, često nas svakodnevne brige i problemi preokupiraju i polako i neosetno počnemo da zapostavljamo zdravlje, pa i zdravlje zuba. Zato su redovne stomatološke kontrole, prilika i da zajedno sa svojim stomatologom prodiskutujete o mogućnostima i načinima poboljšanja zdravlja svojih zuba, a time i svog celokupnog zdravlja.