Dentalne erozije, zajedno sa abrazijama i atricijama čine grupu nekarijesnih oštećenja zuba. Ova oštećenja napreduju postepeno. Zajedničko svim ovim stanjima je da do oštećenja zuba dolazi bez uticaja bakterija i ugljenih hidrata kao što je to slučaj kod karijesa. Činjenica da se nekarijesne lezije javljaju najčešće u delu zuba blizu desni ne isključuje mogućnost javljanja karijesa na ovoj površini.
Učestalost ovih oštećenja zuba pokazuje sve veći rast poslednjih godina i decenija. Istraživanja pokazuju da su ove lezije prisutne u preko 50 % populacije. Često se dešava da nije samo jedan uzrok u pitanju, već da su oštećenja na zubima kombinacija različitih faktora.
Dentalne erozije
Erozije zuba predstavljaju oštećenja zuba hemijskim putem. Najčešće se radi o kiselim napicima ( spoljašnji uzročnik ) ili kiselom sadržaju želudačnog soka ( bliže objašnjenje ovoga videti u daljem tekstu ). Najveće oštećenje zahvata spoljašnje i unutrašnje-nepčane površine gornjih prednjih zuba i grizne površine donjih kutnjaka. Karakterističan znak su glatke, relativno plitke površine na prednjim zubima i plitka udubljenja na bočnim zubima tvrde konzistencije.
Šta izaziva erozije na zubima?
Gazirani napici, voćni sokovi, energetska pića, vina, pivo, kafa, čajevi, sirće ali i većina voća i povrća imaju kiseo pH( pH ispod 7 ). Kiselost – pH od 5.5 predstavlja kritičnu tačku ispod koje se događa demineralizacija odnosno „razgrađivanje“ zuba. Najvažniji faktor koji dovodi do stvaranja erozije na zubima je UČESTALOST unošenja erozivnih napitaka i hrane, odnosno dužina trajanja kontakta kiseline i zuba. Pored kiselih napitaka i hrane, i lekovi kao što su aspirin, preparati gvožđa kao i oni koji sadrže vitamin C, mogu dovesti do erozija ukoliko se primenjuju na takav način da dolaze u duži kontakt sa zubima. Neki ljudi su zbog prirode posla izloženi češće kiseloj sredini. Neka od takvih zanimanja su degustatori vina, plivači, radnici u elektrohemijskoj industriji itd…
Ono što je izuzetno važno napomenuti je da se neposredno nakon konzumiranja kiselih napitaka i namirnica NIKAKO NE PERU ZUBI, budući da će to ubrzati razgradnju zubnih tkiva. Ovo ubrzanje razgradnje zubnog tkiva nastaje iz razloga što kiselina iz hrane, napitaka, lekova i dr. dovodi do „razmekšanja“ zubnog tkiva, pa bi četkicom došlo do još bržeg oštećenja zubnog tkiva. Najbolje je da se nakon unošenja kisele hrane usta isperu rastvorima za ispiranje usta koji sadrže fluoride, a koji se mogu kupiti u apotekama bez recepta.
Kada govorimo o unutrašnjem uzročniku erozija zuba, to je želudačni sok, koji se u određenim stanjima i oboljenjima vraća u usnu duplju. Ovo se dešava u oboljenjima gastroezofagealnog refluksa ( čir na želucu, gastroenteritis, hijatus hernija… ) i poremećajima ishrane kao što je bulimija i anoreksija.
Treba reći i to da ukoliko je iz nekog razloga smanjen protok pljuvačke ( dijabetes, Sjegrenov sindrom itd… ), doći će do bržeg oštećenja zubnih tkiva, budući da nema puferskog kapaciteta pljuvačke. Puferski kapacitet pljuvačke predstavlja sposobnost pljuvačke da hemijskim putem normalizuje pH usne duplje i time zaustavi demineralizaciju-razgrađivanje gleđi zuba.
Atricija
Ovaj termin označava trošenje zubnih tkiva nastalih kao posledica međusobnog trenja gornjih i donjih zuba. Iako tako deluju, zubi nisu rigidne – nepomične strukture. Naime, pri svakom kontaktu zuba zavisno od pritiska, dolazi do neprimetnog, ali blagog pomeranja zuba. Ovo pomeranje i naprezanje zuba je direktno srazmerno jačini sile koja na njega deluje. Ovaj pritisak rezultuje u najvećem naprezanju u delu zuba blizu desni, tzv. vratnom delu zuba. Gleđ je ovde najtanja, te usled pritiska dolazi do mikropukotina i odvajanja od dentina.Trošenje zuba se povećava sa godinama, a stepen trošenja zavisi od tipa zagrižaja, odnosa zuba i vilica, tipa žvakanja hrane… Atricije se javljaju i kod povećanog žvačnog pritiska kakav je prisutan kod bruksizma. Bruksizam predstavlja izuzetno štetnu naviku kako za zube, tako i za okolno tkivo. Za sprečavanje – odvikavanje od ove pojave u našoj ordinaciji već nekoliko decenija koristimo akrilatni splint.
Abrazija
Abrazijom se naziva mehaničko oštećenje zuba uzrokovano spoljašnjim činiocima. Štetne navike poput grickanja olovke, noktiju, kose, zatim pridržavanje predmeta zubima ( npr. eksera, igle za šivenje pri radu kod pojedinih profesija – stolari, tesari, krojači ) ili pak profesionalna izloženost faktorima koji izazivaju trošenje zuba ( muzičari duvačkih instrumenata ) dovode do abrazija zuba. Pirsing na jeziku, usnama i njegovo „grickanje“ može dovesti do ozbiljnog oštećenja zuba. Neke navike u ishrani kao što su učestalo grickanje semenki, krckanje oraha zubima dovode takođe do abrazija zuba. Najčešći uzrok abrazija je nepravilan način pranja zuba uz primenu jakog pritiska i tvrde četkice za zube. Abrazije su udubljenja izrazito klinastog V oblika, sa oštro definisanim ivicama.
Simptomi i znaci
Osetljivost na hladno u vidu kratkog i oštrog bola je najčešći simptom ovih oštećenja. Međutim, naročito kada proces dugo traje, ove lezije nekad mogu napredovati do samog živca bez velikih subjektivnih tegoba. Nepravovremena dijagnostika i tretman vodi do progresivnog gubitka zubne strukture, osetljivosti zuba, oštećenja živca, što dalje vodi do bržeg gubitka zuba.
Kako se leče nekarijesne lezije?
Pre svega je neophodno ustanoviti šta je tačno dovelo do oštećenja na zubima. Ovo iz razloga kako bi eliminisali uzrok, a potom i uraditi adekvatnu restaurativnu terapiju. Ukoliko se oštećenje dijagnostikuje u samom začetku, kada su samo površni delovi gleđi zahvaćeni demineralizacijom, tada je primena KVALITETNIH lakova na bazi fluorida dovoljna da ojača zubnu gleđ. Aplikacija ovih lakova se vrši u ordinaciji. Ukoliko je pak došlo do defekta-oštećenja na zubu, tada je potrebno nastali defekt ispuniti odgovarajućim – kvalitetnim materijalom za bele plombe. Pravilnom preparacijom zuba i izborom odgovarajuće nijanse boje, materijal će se stopiti sa bojom zuba, te se plomba-ispun neće primećivati. Takođe, ukoliko je prisutno povlačenje desni, ili je pak lezija zahvatila živac zuba, tada je terapija nešto kompleksnija i duža. Dugotrajno trošenje zuba vodi u gubitak zubne supstance, snižavanje zagrižaja. Kada je ovo nastupilo, tada je jedino moguće protetski sanirati zube uz adekvatnu pretpripremu tzv. podizanja zargižaja.
Još jednom treba napomenuti da je od ključnog značaja utvrditi UZROK nekarijesnih lezija, jer kakva god bila restaurativna terapija ona neće biti dugog veka ukoliko se ne otkloni uzrok.